81000 Podgorica, Montenegro | tel/fax: +382 (0)81 443 700

lokacija

Kontaktirajte nas

Ukoliko ste zainteresovani za rezervaciju apartmana, restorana, konferencijske sale ili želite više informacija o uslugama, slobodno nas kontaktirajte:




marina

Marina (vezovi u vodi i rampa)

U okviru kompleksa se nalazi dobro opremljena marina sa 110 vezova na vodi i rampom

marina

Iznajmljivanje plovila

Iznajmite kajak jednosjed, kajak dvosjed, kanu, katamaran, pedalino...

najam broda

Iznajmljivanje broda „Plavnica“

Organizovanje krstarenja Skadarskim jezerom, muzičko-zabavni programi, poslovni ručkovi i večere, prezentacije, venčanja, ornitološke ture - posmatranje ptica i mnogo više...

marina

Bilbordi

Ecotours Company iz Podgorice, u čijem sastavu posluje i kompleks “Plavnica” na Skadarskom jezeru, između ostalog, ima u ponudi i oglasni prostor, odnosno bilborde čije korišćenje možete ugovoriti.

Plavnica - okruženje

Zalazeće sunce iscrtalo je fantastičnim bojama vodeno staklo; čas je na njega nabacivalo izmagličastu koprenu, čas ga je prelivala tuga, a tamo negdje dalje – zaranjalo je svoj zrak u provaliju brda… sunce je zapadalo sve više, tama se spuštala na jezersku ravnicu…

Nazivi kroz vrijeme: Lacus Labeatis, Balta, Dioklitsko jezero, Blato (u narodu), Skadarsko jezero.

Prvi pomen jezera: Istoričar Barlitius u Izvještaju o opsadi grada Skadra od strane Muhameda Drugog 1479. godine govori “o divnom, prostranom i preljepom jezeru bogatom ribom, koje oživljava svoju okolinu nanizanu lijepim varošicama, brojnim selima sa divnim crkvama i manastirima”.

Kada tvoračka priroda voda silovito razigra i razmaše svoj graditeljski genij, kako je to učinila u jugoistočnom dijelu Crne Gore, onda nastaju jezera poput Skadarskog. Dakle, baš tu, u procjepu gorostasnih planina koje hrle u vječni zagrljaj Jadranskom moru udomilo se najveće, najljepše i najmlađe jezero na Balkanu koje u svom koritu čuva najveće reserve slatke vode u Evropi.

Skadarsko jezero prostire se na površini od 420 km² od čega Crnoj Gori pripadaju 2/3. Pri visokom vodostaju jezero znatno plavi priobalje i širi se na čitavih 550 do 570 km². Dugačko je 42, a široko 14 kilometara. Smjesteno je u najnižim dijelovima zetsko-skadarske kotline, u tzv “skadarskoj depresiji” koju sa svih strana okružuju planinski masivi. Jezero predstavlja jedinstvenu i neponovljivu geomorfološku cjelinu i osoben eko-sistem zbog čega je 1983. godine površina od 40.000 ha zaštićena zakonom i proglašena Nacionalnim parkom.

Jezero zahvata prostor oko rijeke Bojane i skadarske ravnice, pa sve do sjevernog oboda zetske i bjelopavličke kotline pravcem jugoistok-sjevero zapad. Vodu dobija najvećim dijelom iz Morače, a Bojana mu je otoka.

Jezero je relativno plitko, između 5 i 7 metara. Najdublje je u potopljenim vrtačama. U jednoj takvoj vrtači, u Karučkom “oku” izmerena je dubina od čitavih 65 metara. Slatka jezerska voda ljeti se grije do 28°C, a zimi priobalje mrzne, izuzetno i cijelo jezero.

Tamo gdje jezerske vode najdublje prodiru u kopno nastaju brojne vale i procjepi, manji i veći zatoni i zalivi, kao i prostrana blatišta i močvare. Iz nepreglednog vodenog prostranstva odasvud niču humovi i rtovi, izranjaju brojna ostrva, tzv “gorice” (oko 50-tak na broju), i dva veća poluostrva, Obida i Petrova ponta.

Na samom jezeru i u neposrednoj blizini nalazi se oko 60-tak naselja među kojima su najveća Virpazar i Rijeka Crnojevića. Na padinama i zatonima Rumije, Sutormana i Sozine nižu se sela Krajine - od Ckla do Virpazara.

Skadarsko jezero je izuzetno bogato biljnim i životinjskim svijetom.Značajno je stanište za oko 270 vrsta ptica, selica i močvarica (čigra, fendak, divlja patka, baljoška, ušatka, velika bijela čaplja...). Jezero je i poslednje utočiste male kolonije panca, posebno ugrožene vrste tzv ”kudravog pelikana” koji je i zaštitni znak Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

U vodama sliva živi 48 vrsta riba. Najpoznatije su svakako autohtone vrste koje se i najviše izlovljavaju, pre svih krap i ukljeva, a u jezeru se mogu sresti i morske ribe poput jegulje, cipola i skakavice.

Malo je krajeva u Crnoj Gori, pa i u ovom dijelu Mediterana, gdje je civilizacija tako davno i tako silovito krčila sebi put ostavljajući vrijedne tragove i bogatu baštinu, kao što je to činila na Skadarskom jezeru, u njegovoj bližoj i široj okolini.

O civilizacijskim uzletima svjedoče brojni spomenici duhovne i materijalne kulture. Bivali su ovdje i valjano se za vijeke zapisali Iliri, potom Rimljani, pa onda i stari Grci. Svako je po nešto dao i po nešto uzeo od jezera. U osvit srednjeg vijeka osvanuće na jezeru i prve južnoslovenske naseobine.

I kao što to redovito biva, kulture su se mješale, preplitale i rodile, uspinjale i smjenjivale, pa onda očas trnule i nestajale sa istorijske pozornice. Samo je jezero vječno i svemu naredno.

Skadarsko jezro posebno krase živopisni i neobični krajolici, pitomi i divlji u isti mah; pitoreskna ribarska naselja, srednjovjekovni gradovi i utvrde, bogata duhovna i kulturno-istorijska baština, posebno drevni manastiri, kojih je nekoć bilo oko 20-tak, pa je otuda ovaj kraj bio prozvan “zetskom Svetom Gorom”.

Posebno je upečatljiva tradicija dukljansko-zetskih vladara da baš ovdje, na Skadarskom jezeru, podižu svoje zavjetne crkve i mauzoleje. Dio kulturnog naslijeđa svakako čini i autentično narodno graditeljstvo oličeno u starim ribarskim naseljima u kojima se nekada stanovalo i živjelo od ribarenja.

Skadarsko jezero je ekološko carstvo, raj za ptice, oaza tišine i mjesto bliskog susreta sa netaknutom prirodom i bajkovitom ljepotom jezerskih prostranstava.

Turistički atraktivne pozicije i motivi:

Vidikovci:

Skadarsko jezero je lako dostupno magistralnim putem ili željeznicom, jer se prostire uz glavnu saobraćajnicu (magistralni put Podgorica-Petrovac; pruga Podgorica-Bar). Obe saobraćajnice prolaze preko samog jezera, kroz naselje Virpazar.